Apneja u snu – što je, kako je prepoznati i kako se liječi

Glasno hrkanje obično se shvaća kao smetnja partneru, a ne kao zdravstveni problem. No kada hrkanje prate kratki prekidi disanja, nagla buđenja i umor unatoč „prospavanoj“ noći, iza toga se često krije opstruktivna apneja u snu. Riječ je o čestom poremećaju disanja koji se može pouzdano dijagnosticirati i uspješno liječiti.

Što je opstruktivna apneja u snu?

Tijekom sna mišići grla i ždrijela prirodno se opuštaju. Kod osoba s opstruktivnom apnejom u snu (engl. obstructive sleep apnea, OSA) dišni put se pritom djelomično ili potpuno zatvara.

Apneja je prestanak protoka zraka koji traje najmanje 10 sekundi.
Hipopneja je značajno smanjenje protoka zraka praćeno padom zasićenosti krvi kisikom ili kratkim buđenjem.

Kada razina kisika padne, mozak nakratko „probudi“ tijelo kako bi se dišni put ponovno otvorio. To su najčešće mikrobuđenja kojih osoba nije svjesna. Ciklus se može ponoviti desetke, pa i stotine puta u jednoj noći. San je zato isprekidan i neokrepljujući, a srce i krvne žile tijekom noći su pod stalnim opterećenjem.

Centralna apneja u snu je rjeđi oblik. Kod nje dišni put nije zatvoren, nego mozak privremeno ne šalje signal dišnim mišićima. Često je povezana sa zatajivanjem srca, moždanim udarom ili određenim lijekovima i liječi se drukčije, pa je važno da vrstu apneje utvrdi liječnik.

Koliko je česta?

Procjenjuje se da u svijetu gotovo milijarda odraslih u dobi od 30 do 69 godina ima neki stupanj opstruktivne apneje u snu. Njih oko 425 milijuna ima umjereni ili teški oblik koji se u pravilu preporučuje liječiti. Velika većina oboljelih nema postavljenu dijagnozu, najčešće zato što simptome pripisuju stresu, godinama ili „lošem snu“.

Simptomi

Tijekom noći:

glasno, isprekidano hrkanje
prekidi disanja koje primijeti partner
buđenje uz osjećaj gušenja ili hvatanja zraka
nemiran san i često okretanje
učestalo noćno mokrenje

Tijekom dana:

izražena pospanost i umor unatoč dovoljno sati sna
jutarnje glavobolje i suha usta
teškoće s koncentracijom i pamćenjem
razdražljivost i promjene raspoloženja
zaspivanje pri čitanju, gledanju televizije ili u vožnji

Kod žena se apneja češće očituje nesanicom, umorom, glavoboljama ili depresivnim raspoloženjem nego klasičnim hrkanjem, pa se i češće previdi. Rizik je izraženiji nakon menopauze.

Tko je u povećanom riziku?

osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobito oko vrata i trbuha
muškarci, iako se razlika nakon menopauze smanjuje
osobe starije od 40 do 50 godina
osobe s uskim gornjim dišnim putem, uvučenom donjom čeljusti, povećanim krajnicima ili začepljenim nosom
oni koji navečer piju alkohol ili uzimaju sedative i tablete za spavanje
pušači
osobe s povišenim krvnim tlakom, osobito onim koji se teško regulira lijekovima, s fibrilacijom atrija ili šećernom bolešću tipa 2
osobe kojima netko u obitelji ima apneju

Zašto apneju ne treba zanemariti?

Neliječena umjerena i teška apneja povezana je s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema:

povišenim krvnim tlakom, uključujući hipertenziju koja slabo reagira na lijekove
poremećajima srčanog ritma, osobito fibrilacijom atrija
povećanim rizikom od moždanog udara i drugih bolesti srca i krvnih žila
poremećajima metabolizma šećera
depresijom i slabijom kvalitetom života
prometnim nesrećama i nezgodama na radu, zbog pospanosti i usporenih reakcija

Zbog rizika u prometu, umjerena i teška apneja uvrštene su u europska pravila o zdravstvenoj sposobnosti vozača. Uz redovito liječenje vožnja je u pravilu i dalje moguća.

Brza samoprocjena

Upitnik STOP-Bang jedan je od najčešće korištenih alata za procjenu rizika. Za svaku tvrdnju koja se na vas odnosi zabilježite jedan bod:

Glasno hrčem (dovoljno glasno da se čuje kroz zatvorena vrata).
Tijekom dana se često osjećam umorno ili pospano.
Netko je primijetio da mi tijekom sna prestaje disanje.
Imam povišen krvni tlak ili ga liječim.
Indeks tjelesne mase mi je veći od 35.
Stariji/starija sam od 50 godina.
Opseg vrata mi je veći od 40 cm.
Muškog sam spola.

3 ili više bodova upućuje na povećani rizik od apneje u snu, a 5 ili više na visok rizik. Upitnik ne postavlja dijagnozu, nego pomaže procijeniti treba li se javiti liječniku.

Kako se postavlja dijagnoza?

Ako sumnjate na apneju, prvi korak je razgovor s liječnikom obiteljske medicine. On vas prema potrebi upućuje pulmologu, neurologu ili drugom specijalistu medicine spavanja. Dijagnoza se postavlja snimanjem disanja tijekom sna:

Poligrafija je pojednostavljeno snimanje koje se najčešće obavlja kod kuće. Bilježi disanje, hrkanje, zasićenost krvi kisikom, puls i položaj tijela.
Polisomnografija je cjelovito snimanje u laboratoriju za spavanje. Uz disanje prati i moždane valove, pokrete očiju i mišića, pa daje najpotpuniju sliku sna.

Glavni pokazatelj težine bolesti je indeks apneje-hipopneje (AHI), odnosno prosječan broj prekida i smanjenja disanja na sat sna:

AHI (događaja na sat):

manje od 5, uredan nalaz

5 – 15, blaga apneja

15 – 30, umjerena apneja

više od 30, teška apneja

Kako se apneja liječi?

Liječenje se prilagođava težini bolesti, simptomima i građi dišnog puta:

Promjene životnih navika: smanjenje tjelesne težine, izbjegavanje alkohola i sedativa navečer, prestanak pušenja i redovit ritam spavanja. Kod osoba s prekomjernom težinom već umjereno mršavljenje može znatno smanjiti broj prekida disanja.
Pozicijska terapija: kod nekih se apneja javlja uglavnom u spavanju na leđima, pa pomažu pomagala koja potiču spavanje na boku.
Udlaga za donju čeljust: individualno izrađena udlaga pomiče donju čeljust prema naprijed i otvara dišni put. Primjenjuje se najčešće kod blage do umjerene apneje ili kada osoba ne podnosi CPAP.
CPAP terapija: zlatni standard liječenja umjerene i teške apneje (vidi u nastavku).
Kirurški zahvati: primjerice uklanjanje povećanih krajnika ili korekcija nosnog septuma kod pomno odabranih bolesnika. Kod dijela osoba koje ne podnose CPAP moguća je i ugradnja stimulatora živca koji pokreće jezik.
Lijekovi: noviji lijekovi za mršavljenje pokazali su smanjenje težine apneje kod osoba s pretilošću. O njihovoj primjeni odlučuje liječnik.

Kako pomaže CPAP?

CPAP uređaj (engl. continuous positive airway pressure) kroz masku stvara blagi, stalni pretlak zraka. Taj pretlak djeluje poput nevidljive zračne udlage: drži dišni put otvorenim, pa do prekida disanja uopće ne dolazi. Auto-CPAP (APAP) uređaji tijekom noći sami prilagođavaju tlak stvarnim potrebama.

Kod redovite upotrebe većina korisnika već nakon nekoliko tjedana primijeti:

manje umora i pospanosti tijekom dana
bolju koncentraciju i raspoloženje
mirniji san, bez hrkanja
rjeđe noćno mokrenje

Kod dijela bolesnika CPAP pomaže i u regulaciji krvnog tlaka. Korist je najveća kad se uređaj koristi svake noći i cijelu noć, a ne samo povremeno.

Početak terapije ponekad traži malo strpljenja. Najčešće prepreke su neudobna maska, suhoća nosa i Ždrijela ili osjećaj „previše zraka“. Gotovo sve se mogu riješiti odabirom prave maske, podešavanjem ovlaživača zraka i postupnim navikavanjem. Kako odabrati masku koja vam odgovara, pročitajte u našem vodiču Kako odabrati CPAP masku.

Česta pitanja

Znači li svako hrkanje apneju? Ne. Mnogi ljudi hrču bez prekida disanja. Hrkanje praćeno prekidima disanja, gušenjem ili izraženom dnevnom pospanošću ipak je razlog za razgovor s liječnikom.

Može li apneja proći sama od sebe? Kod nekih se osoba, osobito nakon značajnog mršavljenja ili liječenja uzroka poput povećanih krajnika, apneja znatno ublaži ili povuče. Kod većine je riječ o dugotrajnom stanju koje se uspješno drži pod kontrolom.

Hoću li CPAP morati koristiti cijeli život? Terapija je najčešće dugotrajna, ali potreba za njom može se promijeniti, primjerice nakon mršavljenja. O tome odlučuje liječnik na temelju kontrolnih nalaza.

Što ako ne podnosim masku? To je najčešći razlog odustajanja, a rješenje gotovo uvijek postoji. Često je dovoljno promijeniti vrstu ili veličinu maske. Dođite k nama pa ćemo zajedno isprobati masku koja vam najbolje odgovara. Ako smetnje ne prestaju, obratite se liječniku koji vam je propisao terapiju.

Mogu li putovati s CPAP uređajem? Da. Većina suvremenih uređaja je kompaktna i radi na različitim naponima struje. U zrakoplovu se u pravilu mogu nositi kao medicinsko pomagalo u ručnoj prtljazi, a prije leta je dobro provjeriti pravila zrakoplovne kompanije.

Imate pitanja o apneji ili CPAP terapiji? Posjetite nas u Ulici Ivane Brlić Mažuranić 25 u Zagrebu ili nas nazovite na 01 4814 732. Rado ćemo vam pomoći odabrati CPAP uređaj ili masku koja vam odgovara.

Ovaj tekst služi općem informiranju i ne zamjenjuje pregled i savjet liječnika.